Smanjenje uloge vlade i demontaža socijalne države za postizanje prosperitetnog društva
Vlada ima veoma važnu ulogu u slobodnom društvu, ta uloga je zaštita života, slobode, i vlasništva pojedinca. Ovo su uloge zbog kojih je vlada originalno uspostavljena i zbog kojih je data moć od strane građana. Stoga, posao vlade je da održava jaku vojsku, efektivnu policiju, i nepristrasno pravosuđe. Sve ostalo je ostavljeno u moći pojedinca da odluči sam za sebe.
Klasični liberali – libertijci duboko vjeruju da je previše vlade veoma štetno za društvo kao cjelinu, i da građane koje služi čini sve manje slobodnima i više siromašnima. Argumenti prezentirani u sekciji “Prirodni Karakter Države” su očigledni. Libertijanska filozofija dakle korektno označava većinu državnih programa kao neefikasnima i rasipničkima, i korektno identificira državno upletanje u život pojedinca kao narušavanje njegove lične i ekonomske slobode.
Libertijci takođe vjeruju da su daleko najveći stepeni prosperiteta mogući kada je vlada ograničena na njene primarne uloge: protekcija života, slobode, i vlasništva, i ništa više. U slobodnom društvu, manjak državnih restrikcija i veliki stepen slobode pojedinca da se neometano bavi svojim interesima kao i da sačuva plodove svoga rada gradi prilike i inicijativu za poboljšanje njegovog života i kreiranje bogatstva, što rezultira u poboljšanju životnog standarda i većih mogućnosti za čitavo društvo.
Način postizanja prosperitetnog društva stoga leži u smanjenju vlade na njenu ispravnu ulogu, i ustrajnom pažnjom građana da ona ostane minimalna i decentralizovana koliko god je to moguće.
Uvođenje slobodnog tržišta u državne socijalne programe bi konačno donijelo slobodu izbora i prijeko neophodne sile tržišta, rezultirajući u većoj dostupnosti, poboljšanju kvaliteta, i nižim cijenama plaćanja socijalnih usluga. Jednom kada je sloboda izbora vraćena potrošaču, pojedinac bi imao punu kontrolu nad svojim zdravstvenim, edukativnim, i mirovinskim potrebama, i sa vremenom bi to odzvonilo kraj socijalne države i dovelo do zatvaranja neefikasnih državnih monopola. Trošenjem manje sredstava za sve te usluge na slobodnom tržištu bi omogućilo pojedinca da uštedi više novca za trošenje na druge neophodne stvari.
Sa mogućnošću da sačuvaju sve plodove svoga rada, restoracijom povjerenja u sebe i svoje mogućnosti, kao i povjerenjem u moć slobodnog tržišta da dostavi najbolje proizvode i usluge, građani bi konačno prestali tražiti od države da vrši nemoguću funkciju brige o njima od kolijevke pa sve do groba. Sa mnogo manje novca u rukama vlade, moć bi polako bila oduzeta od političara, umanjujući njihovu moć da upražnjavaju korupciju putem prodaje usluga. Ostatakom tada već male vlade bi bilo mnogo lakše upravljati i držati je odgovornom.
Za razliku od sadašnje socijalne države koja gura jednakost na račun slobode i prosperiteta, velike mogućnosti koje pruža samo libertijansko slobodno društvo, bi dovele do najvećeg stepena slobode, prosperiteta, i jednakosti građana.
za više o ovoj temi, selektirajte među dole navedenim linkovima
Smanjenje uloge vlade i demontaža socijalne države za postizanje prosperitetnog društva
Vlada ima veoma važnu ulogu u slobodnom društvu, ta uloga je zaštita života, slobode, i vlasništva pojedinca. Ovo su uloge zbog kojih je vlada originalno uspostavljena i zbog kojih je data moć od strane građana. Stoga, posao vlade je da održava jaku vojsku, efektivnu policiju, i nepristrasno pravosuđe. Sve ostalo je ostavljeno u moći pojedinca da odluči sam za sebe.
Klasični liberali – libertijci duboko vjeruju da je previše vlade veoma štetno za društvo kao cjelinu, i da građane koje služi čini sve manje slobodnima i više siromašnima. Argumenti prezentirani u sekciji “Prirodni Karakter Države” su očigledni. Libertijanska filozofija dakle korektno označava većinu državnih programa kao neefikasnima i rasipničkima, i korektno identificira državno upletanje u život pojedinca kao narušavanje njegove lične i ekonomske slobode.
Libertijci takođe vjeruju da su daleko najveći stepeni prosperiteta mogući kada je vlada ograničena na njene primarne uloge: protekcija života, slobode, i vlasništva, i ništa više. U slobodnom društvu, manjak državnih restrikcija i veliki stepen slobode pojedinca da se neometano bavi svojim interesima kao i da sačuva plodove svoga rada gradi prilike i inicijativu za poboljšanje njegovog života i kreiranje bogatstva, što rezultira u poboljšanju životnog standarda i većih mogućnosti za čitavo društvo.
Način postizanja prosperitetnog društva stoga leži u smanjenju vlade na njenu ispravnu ulogu, i ustrajnom pažnjom građana da ona ostane minimalna i decentralizovana koliko god je to moguće.
Uvođenje slobodnog tržišta u državne socijalne programe bi konačno donijelo slobodu izbora i prijeko neophodne sile tržišta, rezultirajući u većoj dostupnosti, poboljšanju kvaliteta, i nižim cijenama plaćanja socijalnih usluga. Jednom kada je sloboda izbora vraćena potrošaču, pojedinac bi imao punu kontrolu nad svojim zdravstvenim, edukativnim, i mirovinskim potrebama, i sa vremenom bi to odzvonilo kraj socijalne države i dovelo do zatvaranja neefikasnih državnih monopola. Trošenjem manje sredstava za sve te usluge na slobodnom tržištu bi omogućilo pojedinca da uštedi više novca za trošenje na druge neophodne stvari.
Sa mogućnošću da sačuvaju sve plodove svoga rada, restoracijom povjerenja u sebe i svoje mogućnosti, kao i povjerenjem u moć slobodnog tržišta da dostavi najbolje proizvode i usluge, građani bi konačno prestali tražiti od države da vrši nemoguću funkciju brige o njima od kolijevke pa sve do groba. Sa mnogo manje novca u rukama vlade, moć bi polako bila oduzeta od političara, umanjujući njihovu moć da upražnjavaju korupciju putem prodaje usluga. Ostatakom tada već male vlade bi bilo mnogo lakše upravljati i držati je odgovornom.
Za razliku od sadašnje socijalne države koja gura jednakost na račun slobode i prosperiteta, velike mogućnosti koje pruža samo libertijansko slobodno društvo, bi dovele do najvećeg stepena slobode, prosperiteta, i jednakosti građana.
za više o ovoj temi, selektirajte među dole navedenim linkovima